Aleksa Šantićcitat o ljubavi iz pjesme Bez naslova

Ni prostor, ni sudba, što nam sreće brani,
Od mene te nikad rastaviti neće.

Izvor i provjera

Djelo: Bez naslova, pjesma 43 u zbirci na Wikizvorniku
Izvornik (ćirilica): Ни простор, ни судба, што нам среће брани,
Од мене те никад раставити неће.
Prijevod: izvorni tekst, bez prijevoda
Izvor: Wikizvornik: Neimenovana pesma Alekse Šantića 43
Provjereno: 17. 10. 2026.

Hoću da te mrzim tako, k'o ti kad mi vjeru dade,
Što dan jedan ljubit znade.

Samo jedno blago propalo mi nije:
Još ljubiti mogu, još se izvor kreće,
Koji tvoja slika besmrtnošću grije!

Ja uzbrah ruže mirisne,
Pa bijele ruže dadoh njoj,
A ona meni poljub svoj -
Najljepšu ružu rumenu...

Ima neko doba, sve me čežnja mori,
Sve mi nešto srce uzdiše i gori,

Tvoja odsutnost zauzima više mjesta od mnogih ljudi u sobi.

Nisam volio nikoga osim vas. Možda sam bio nepravedan, bio sam slab i ogorčen, ali nikad nevjeran.

Sva je moja duša ispunjena tobom,
Kao tamna gora studenom tišinom;
Kao morsko bezdno neprovidnom tminom;
Kao večni pokret nevidljivim dobom.

Volim te u svim vremenskim zonama.

Probadate mi dušu. Napola sam muka, napola nada.

Ljubavi daleka, kad ćeš, kad ćeš doć?